Uragani i tornada

Olujni vjetrovi svake godine stvaraju ogromnu materijalnu štetu širom svijeta i odnose ljudske živote. Naša učenica je odlučila podijeliti s nama neke crtice o njima…

Uragani su najveće oluje na Zemlji, a tornada najrazornije.
Oni proizvode ogromnu energiju i svojim razornim zračnim vrtlogom jednostavno metu sve na svom putu, rušeći građevine i ugrožavajući ljudske živote.
Glavnu ulogu pri stvaranju oluja ima vlažan i topao nestabilan zrak.

Pogled iz svemira na “oko” uragana u formiranju, nadomak obale SAD

Uragan je naziv za tropsku ciklonu u SAD-u. Naučnici često uragane opisuju poput živih bića: Faze njihovog postojanja nazivaju se razdobljem inkubacije, rođenja, sazrijevanja, starenja i smrti. Život mu je ponekad dug i 30 dana, a katkad svega nekoliko sati. Uragan može prevaliti i više hiljada kilometara.
Najčešća mjesta na kojima nastaju uragani su sjeverni Atlantik i istočni Pacifik (za područje Sjeverne Amerike) ali ima jednako jake rođake – tajfune u zapadnom Pacifiku na jugoistoku Azije, te ciklon u Indijskom oceanu.

Veliki talasi kao proizvod udara uragana na američkoj obali

Zajedničko im je obilježje da su to najjače oluje na Zemlji.
Uragan ima spiralni oblik i prepoznatljiv je po vedrini u središtu, koja je okružena visokim zidovima debelih oblaka. Za razvoj mu je potrebno toplo tropsko more s temperaturom iznad 26 oC. Kako se uragan približava obali, podiže se nivo mora, te dolazi do poplava obale i okolnih nižih područja.
Uragane najavljuju tamni oblaci i pojačana aktivnost vjetrova. Kada se uragan približi kopnu, može donijeti tropske kiše, jake vjetrove i olujne valove. Na otvorenom moru može trajati i do dvije sedmice.
Sami uragani dijele se u pet kategorija. Od najslabije prve do najjače pete. Uragani prve kategorije imaju 10-minutni prosjek vjetra od 119 do 152 km/h, druge od 154 do 176 km/h, treće od 178 do 209 km/h, četvrte od 211 do 250 km/h, a pete iznad 250 km/h.

Usporen snimak dejstva tornada

Tornado je silovit rotirajući stupac zraka, obično malog prečnika, koji se proteže iz oblaka prema tlu. I neke manje oluje mogu imati obilježja tornada, kao npr. pijavica i vihor. Pijavica je oblak oblika lijevka i zapravo je početak tornada koji ne dopire do tla. Vihor je mali rotirajući stup zraka koji djeluje lokalno i uzrokuje manju štetu, podiže lišće, papire i lakše predmete te ih raznosi uokolo.

Tornado prolazi kroz pet osnovnih faza. Faza nastanka tornada je lijevak – rotirajući stupac zraka unutar oblaka koji se proteže prema tlu na kojem se kovitlaju prašina i manji predmeti.
Kada dodirne tlo, po definiciji nastaje tornado. U trećoj, zreloj fazi, lijevak dostiže najveću širinu. Tornado je gotovo vertikalan i većinu vremena dodiruje tlo i na svom razornom putu uništava sve na što naiđe.
U četvrtoj fazi počinje skupljanje tornada, on se sužava i naginje, a šteta koju nanosi u ovoj fazi je manja. Konačno, sve se više steže u tzv. konopac i na kraju nestaje. Unutar tornada vjetar ponekad ubrzava i do 320 km/h.

Područja na kojima se tornado može razviti uglavnom je cijela Sjeverna Amerika, a za razvoj je pogodna čitava godina. Najveći broj ipak se javlja u maju, junu i julu. Unatoč velikom napretku meteorologije, pojava tornada još uvijek se ne može sa sigurnošću prognozirati.

Tornado na svom putu uništavanja

Pripremila: Lana Pehlić

Pratite nas:
20
Facebook
Twitter